When I was a child, I always wanted to be a superhero. I wanted to save the world and make everyone happy. But I knew that I'd need superpowers to make my dreams come true. So I used to embark on these imaginary journeys to find intergalactic objects from planet Krypton, which was a lot of fun, but didn't yield much result. When I grew up and realized that science fiction was not a good source for superpowers, I decided instead to embark on a journey of real science, to find a more useful truth.
Kada sam bio dijete, oduvijek sam htio biti super junak. Želio sam spasiti svijet i zatim učiniti sve sretnima. Ali znao sam kako će mi biti potrebne super moći kako bih ostvario svoje snove. Stoga sam znao otići na ta imaginarna putovanja kako bih pronašao intergalaktičke predmete s planeta Kryptona, što je bilo jako zabavno, ali nije donosilo puno rezultata. Kada sam odrastao, shvatio sam kako znanstvena fantastika nije dobar izvor super moći, stoga sam odlučio otići na putovanje kroz stvarnu znanost, kako bih pronašao korisniju istinu.
I started my journey in California, with a UC Berkeley 30-year longitudinal study that examined the photos of students in an old yearbook, and tried to measure their success and well-being throughout their life. By measuring the students' smiles, researchers were able to predict how fulfilling and long-lasting a subject's marriage would be,
Započeo sam putovanje u Kaliforniji s longitudinalnim istraživanjem od 30 godina na UC Berkley-u koje je ispitivalo fotografije studenata u starom godišnjaku i pokušavalo izmjeriti njihov uspjeh i blagostanje kroz njihov život. Mjereći osmjehe svojih studenata, istraživači su mogli predvidjeti koliko ispunjen i dugovječan
(Laughter)
će brak ispitanika biti,
how well she would score on standardized tests of well-being, and how inspiring she would be to others. In another yearbook, I stumbled upon Barry Obama's picture. When I first saw his picture, I thought that his superpowers came from his super collar.
koliko bodova će na standardiziranom testu blagostanja ostvariti i koliko će biti inspirativna za druge. U drugom godišnjaku, naletio sam na fotografiju Barrya Obame. Kada sam po prvi puta vidio njegovu sliku, pomislio sam kako te super moći dolaze iz njegovog super ovratnika.
(Laughter)
Ali sada znam kako je sve u njegovom osmijehu.
But now I know it was all in his smile.
Another aha! moment came from a 2010 Wayne State University research project that looked into pre-1950s baseball cards of Major League players. The researchers found that the span of a player's smile could actually predict the span of his life. Players who didn't smile in their pictures lived an average of only 72.9 years, where players with beaming smiles lived an average of almost 80 years.
Još jedan aha! trenutak je proizašao iz istraživačkog projekta državnog Sveučilišta Wayne iz 2010. koji je promatrao bejzbolske kartice prije 1950-ih i igrače Velike lige. Istraživači su otkrili kako je raspon igračeva osmjeha mogao zapravo predvidjeti raspon njegovog života. Igrači koji se nisu smijali na svojim slikama su živjeli u prosjeku 72,9 godina, dok su igrači s zapanjujućim osmjesima živjeli u prosjeku gotovo 80 godina.
(Laughter)
(Smijeh)
The good news is that we're actually born smiling. Using 3D ultrasound technology, we can now see that developing babies appear to smile, even in the womb. When they're born, babies continue to smile -- initially, mostly in their sleep. And even blind babies smile to the sound of the human voice. Smiling is one of the most basic, biologically uniform expressions of all humans.
Dobra vijest je kako smo se zapravo rodili smiješeći. Koristeći tehnologiju 3D ultrazvuka, sada možemo vidjeti kako se bebe u razvoju smiju, čak i u utrobi. Kada se rode, bebe se nastavljaju smješiti -- inicijalno, najčešće u svojim snovima. I čak se i slijepe bebe smiješe zvuku ljudskog glasa. Smiješenje je jedno od osnovnih, biološki uniformiranih ekspresija svih ljudi.
In studies conducted in Papua New Guinea, Paul Ekman, the world's most renowned researcher on facial expressions, found that even members of the Fore tribe, who were completely disconnected from Western culture, and also known for their unusual cannibalism rituals,
U studijama provedenim u Papui Novoj Gvineji, Paul Ekman, najpriznatiji svjetski istraživač ekspresija lica, je otkrio kako čak i članovi Fore plemena, koji su bili u potpunosti odsječeni od zapadnjačke kulture, i koji su ujedno poznati po svojim neobičnim kanibalskim ritualima,
(Laughter)
pridjeljuju osmijeh opisima situacija
attributed smiles to descriptions of situations the same way you and I would. So from Papua New Guinea to Hollywood all the way to modern art in Beijing, we smile often, and use smiles to express joy and satisfaction.
na isti način kao što bi to vi i ja činili. Od Papue Nove Gvineje do Hollywood-a sve do moderne umjetnosti u Pekingu, mi se često smiješimo, i smješite se kako biste izrazili veselje i zadovoljstvo.
How many people here in this room smile more than 20 times per day? Raise your hand if you do. Oh, wow. Outside of this room, more than a third of us smile more than 20 times per day, whereas less than 14 percent of us smile less than five. In fact, those with the most amazing superpowers are actually children, who smile as many as 400 times per day.
Koliko se ljudi u ovoj prostoriji smije više od 20 puta na dan? Podignite ruku ako je odgovor da. O, vau. Izvan ove prostorije, više od trećine nas se smije više od 20 puta na dan, dok se manje od 14 posto nas smije manje od pet puta. U stvari, oni s najnevjerojatnijim super moćima su zapravo djeca koja se smiju do 400 puta na dan.
Have you ever wondered why being around children, who smile so frequently, makes you smile very often? A recent study at Uppsala University in Sweden found that it's very difficult to frown when looking at someone who smiles. You ask why? Because smiling is evolutionarily contagious, and it suppresses the control we usually have on our facial muscles. Mimicking a smile and experiencing it physically helps us understand whether our smile is fake or real, so we can understand the emotional state of the smiler.
Jeste li se ikad pitali zašto, kada ste okruženi djecom koja se smiju često i vi se često smijete? Nedavno istraživanje sa Sveučilišta Uppsala u Švedskoj je otkrilo kako se jako teško mrštiti kada gledate nekoga tko se smije. Pitate se zašto? Jer je smijanje evolucijski zarazno, i potiskuje kontrolu koju obično imamo na našim mišićima lica. Oponašajući osmijeh i doživljavajući ga fizički pomaže nam shvatiti je li naš osmijeh lažan ili stvaran, tako da možemo shvatiti emocionalno stanje osobe koja se smije.
In a recent mimicking study at the University of Clermont-Ferrand in France, subjects were asked to determine whether a smile was real or fake while holding a pencil in their mouth to repress smiling muscles. Without the pencil, subjects were excellent judges, but with the pencil in their mouth -- when they could not mimic the smile they saw -- their judgment was impaired.
U nedavnoj studiji oponašanja na Sveučilištu Clermon-Ferrand u Francuskoj, ispitanike su zamolili da odrede je li osmijeh stvaran ili lažan za vrijeme držanja olovke u svojim ustima kako bi potisnuli mišiće smijanja. Bez olovke, ispitanici su bili izvrsni suci. Ali s olovkom u svojim ustima, kada nisu mogli oponašati osmijeh koji su vidjeli, njihova moć presuđivanja je umanjena.
(Laughter)
(Smijeh)
In addition to theorizing on evolution in "The Origin of Species," Charles Darwin also wrote the facial feedback response theory. His theory states that the act of smiling itself actually makes us feel better, rather than smiling being merely a result of feeling good. In his study, Darwin actually cited a French neurologist, Guillaume Duchenne, who sent electric jolts to facial muscles to induce and stimulate smiles. Please, don't try this at home.
U dodatku teoretiziranju o evoluciji u "Porijeklu vrsta", Charles Darwin je isto tako napisao teoriju o facijalnom povratnom odgovoru. Njegova teorija navodi kako nas sam čin smijanja čini bolje raspoloženim -- umjesto da je smijanje samo rezultat toga što se osjećamo dobro. U svojoj studiji, Darwin je zapravo citirao francuskog neurologa, Guillaumea Duchennea, koji je koristio električne udarce na mišićima lica kako bi inducirao i stimulirao osmijeh. Molim vas, ne pokušavajte to kod kuće.
(Laughter)
(Smijeh)
In a related German study, researchers used fMRI imaging to measure brain activity before and after injecting Botox to suppress smiling muscles. The finding supported Darwin's theory, by showing that facial feedback modifies the neural processing of emotional content in the brain, in a way that helps us feel better when we smile. Smiling stimulates our brain reward mechanism in a way that even chocolate -- a well-regarded pleasure inducer -- cannot match.
U povezanoj studiji u Njemačkoj, istraživači su koristiti fMRI skeniranje kako bi izmjerili moždanu aktivnost prije i nakon ubrizgavanja Botox-a kako bi potisnuli mišiće smijanja. Otkriće je podržalo Darwin-ovu teoriju pokazujući kako facijalni povratni odgovor modificira neuralno procesiranje emocionalnog sadržaja u mozgu na način da nam pomaže da se osjećamo bolje kada se smijemo. Smijanje stimulira mehanizam nagrađivanja u našem mozgu na način na koji čak ni čokolada -- dobro poznati poticaj ugodi -- ne može.
British researchers found that one smile can generate the same level of brain stimulation as up to 2,000 bars of chocolate.
Britanski istraživači su otkrili kako jedan osmijeh može generirati istu razinu moždane stimulacije kao i 2.000 čokoladica.
(Laughter)
(Smijeh)
Wait -- The same study found that smiling is as stimulating as receiving up to 16,000 pounds sterling in cash.
Čekajte. Isto istraživanje je otkrilo kako je smijanje stimulirajuće kao i dobivanje 16.000 funti u gotovini.
(Laughter)
To je 25 tisuća dolara po osmijehu.
That's like 25 grand a smile. It's not bad. And think about it this way: 25,000 times 400 -- quite a few kids out there feel like Mark Zuckerberg every day.
Nije loše. I razmislite o tome na ovaj način: 25.000 puta 400 -- priličan broj djece tamo vani
(Laughter)
se svaki dan osjeća poput Marka Zuckerberga.
And unlike lots of chocolate, lots of smiling can actually make you healthier. Smiling can help reduce the level of stress-enhancing hormones like cortisol, adrenaline and dopamine, increase the level of mood-enhancing hormones like endorphins, and reduce overall blood pressure.
I, za razliku od mnogo čokolade, mnogo smijanja vas može učiniti zdravijim. Smijanje može pomoći u smanjenju razine hormona koji uzrokuju stres poput kortizola, adrenalina i dopamina, te povećanju razine hormona koji poboljšavaju raspoloženje poput endorfina te smanjuje cjelokupni krvni pritisak.
And if that's not enough, smiling can actually make you look good in the eyes of others. A recent study at Penn State University found that when you smile, you don't only appear to be more likable and courteous, but you actually appear to be more competent.
A ako i to nije dovoljno, smijanje može zapravo izgledati dobro u očima drugih. Nedavno istraživanje na državnom Sveučilištu Penn je otkrilo da prilikom smijanja, ne samo da se doimate ugodnijom i uljudnijom osobom, već zapravo ostavljate dojam kako ste i kompetetniji.
So whenever you want to look great and competent, reduce your stress or improve your marriage, or feel as if you just had a whole stack of high-quality chocolate without incurring the caloric cost, or as if you found 25 grand in a pocket of an old jacket you hadn't worn for ages, or whenever you want to tap into a superpower that will help you and everyone around you live a longer, healthier, happier life, smile.
Dakle, kada god poželite djelovati veliko i kompetentno, smanjiti svoj stres ili poboljšati svoj brak, ili se osjećati kao da ste upravo pojeli cijelu zalihu visoko kvalitetne čokolade -- bez nanošenja kaloričnog troška -- ili kada se želite osjećati kao da ste pronašli 25 tisuća dolara u džepu stare jakne koji niste nosili cijelu vječnost, ili kada god želite zagrabiti supermoć koja će pomoći vama i svima oko vas da živite duži, zdraviji, sretniji život, smijte se.
(Applause)
(Pljesak)