My mission in life since I was a kid was, and is, to take the rest of you into space. It's during our lifetime that we're going to take the Earth, take the people of Earth and transition off, permanently. And that's exciting. In fact, I think it is a moral imperative that we open the space frontier. You know, it's the first time that we're going to have a chance to have planetary redundancy, a chance to, if you would, back up the biosphere. And if you think about space, everything we hold of value on this planet -- metals and minerals and real estate and energy -- is in infinite quantities in space.
Moj je zadatak u životu, još iz djetinjstva, da vas ostale odvedem u svemir. Još za naših života ćemo krenuti sa Zemlje, poslati ljude sa Zemlje i izvršiti tranziciju, trajno. To je uzbudljivo. Zapravo, mislim kako imamo moralni imperativ otvoriti svemirsku granicu. Znate, to je prvi puta da ćemo dobiti priliku imati planetarno obilje, priliku da, ako hoćete, napravimo kopiju biosfere. A ako pomislite na svemir, sve što smatramo vrijednim na ovom planetu -- metali i minerali i zemljište i energija – u svemiru se nalazi u beskrajnim količinama.
In fact, the Earth is a crumb in a supermarket filled with resources. The analogy for me is Alaska. You know, we bought Alaska. We Americans bought Alaska in the 1850s. It's called Seward's folly. We valued it as the number of seal pelts we could kill. And then we discovered these things -- gold and oil and fishing and timber -- and it became, you know, a trillion-dollar economy, and now we take our honeymoons there. The same thing will happen in space. We are on the verge of the greatest exploration that the human race has ever known.
Zemlja je mrvica u supermarketu ispunjenom resursima. Za mene, analogija je Aljaska. Znate, kupili smo Aljasku. Mi, Amerikanci smo kupili Aljasku 1850. To je nazvano Sewardova glupost. Vrednovali smo je prema broju tuljanovih koža koje smo mogli dobiti. A zatim smo otkrili drugo – zlato i naftu i ribu i drvo -- i ona je postala ekonomija od bilijun dolara, a danas ondje idemo na medeni mjesec. Isto će biti i u svemiru. Na pragu smo najvećih istraživanja koje je ljudska vrsta ikada vidjela.
We explore for three reasons, the weakest of which is curiosity. You know, it's funded NASA's budget up until now. Some images from Mars, 1997. In fact, I think in the next decade, without any question, we will discover life on Mars and find that it is literally ubiquitous under the soils and different parts of that planet.
Istražujemo iz tri razloga, od kojih je znatiželja najslabiji. Ona je do sada punila NASA-in proračun. Slike s Marsa, 1997. Mislim da ćemo u sljedećem desetljeću, bez sumnje, pronaći život na Marsu i otkriti da je doslovno sveprisutan pod tlom i raznim dijelovima planeta.
The stronger motivator, the much stronger motivator, is fear. It drove us to the moon. We -- literally in fear -- with the Soviet Union raced to the moon. And we have these huge rocks, you know, killer-sized rocks in the hundreds of thousands or millions out there, and while the probability is very small, the impact, figured in literally, of one of these hitting the Earth is so huge that to spend a small fraction looking, searching, preparing to defend, is not unreasonable.
Najjači motivator, mnogo jači motivator je strah. On nas je odveo na Mjesec. Utrkivali smo se – doslovno u strahu – sa Sovjetskim Savezom do Mjeseca. I imamo ove velike stijene, stotine tisuća i milijune ubojitih stijena u svemiru, i premda je vjerojatnost vrlo mala, posljedice ako jedna od njih pogodi Zemlju su tako ogromne da utrošiti malo na promatranje, potragu, pripremu na obranu nije nerazumno.
And of course, the third motivator, one near and dear to my heart as an entrepreneur, is wealth. In fact, the greatest wealth. If you think about these other asteroids, there's a class of the nickel iron, which in platinum-group metal markets alone are worth something like 20 trillion dollars, if you can go out and grab one of these rocks. My plan is to actually buy puts on the precious metal market, and then actually claim that I'm going to go out and get one. And that will fund the actual mission to go and get one. But fear, curiosity and greed have driven us. And for me, this is -- I'm the short kid on the right. This was -- my motivation was actually during Apollo.
I, naravno, treći motivator, onaj blizak mojem poduzetničkom srcu, je bogatstvo. Najveće bogatstvo. Ako pomislite na te asteroide, jedna vrsta je nikal, koja bi samo na tržištima platine vrijedila oko 20 bilijuna dolara, ako biste mogli zgrabiti jednu od tih stijena. Moj je plan kupiti opcije na tržištu plemenitih metala, i zatim objaviti da ću poći i donijeti jednu. A to će financirati pravu misiju u kojoj ćemo to napraviti. Strah, znatiželja i gramzivost nas potiču. Meni je to – Ja sam niski dečko s desne strane. To je bilo – moju je motivaciju potaknuo Apollo.
And Apollo was one of the greatest motivators ever. If you think about what happened at the turn of -- early 1960s, on May 25, JFK said, "We're going to go to the moon." And people left their jobs and they went to obscure locations to go and be part of this amazing mission. And we knew nothing about going to space. We went from having literally put Alan Shepard in suborbital flight to going to the moon in eight years, and the average age of the people that got us there was 26 years old. They didn't know what couldn't be done. They had to make up everything. And that, my friend, is amazing motivation. This is Gene Cernan, a good friend of mine, saying, "If I can go to the moon" -- this is the last human on the moon so far -- "nothing, nothing is impossible." But of course, we've thought about the government always as the person taking us there.
Apollo je jedan od najboljih poticaja ikada. Ako pomislite što se događalo na prijelazu – u ranim 60-tima, 25. svibnja, Kennedy je rekao, "Idemo na Mjesec." I ljudi su ostavili poslove i pošli na skrivene lokacije kako bi sudjelovali u tom zapanjujućem zadatku. A nismo znali ništa o putovanju u svemir. Prešli smo put od slanja Alana Sheparda u podorbitu do leta na Mjesec u osam godina, a prosječna dob ljudi koji su na poslali ondje je bila 26 godina. Oni nisu znali što nije moguće. Morali su sve izmisliti. I to je, prijatelju, nevjerojatna motivacija. Ovo je Gene Cernan, moj dobar prijatelj koji kaže, "Ako mogu otići na Mjesec" – on je posljednji čovjek na Mjesecu, zasad -- "ništa, ništa nije nemoguće." Ali, naravno, uvijek smo mislili kako će nas vlada onamo odvesti.
But I put forward here, the government is not going to get us there. The government is unable to take the risks required to open up this precious frontier. The shuttle is costing a billion dollars a launch. That's a pathetic number. It's unreasonable. We shouldn't be happy in standing for that. One of the things that we did with the Ansari X PRIZE was take the challenge on that risk is OK, you know. As we are going out there and taking on a new frontier, we should be allowed to risk. In fact, anyone who says we shouldn't, you know, just needs to be put aside, because, as we go forward, in fact, the greatest discoveries we will ever know is ahead of us. The entrepreneurs in the space business are the furry mammals, and clearly the industrial-military complex -- with Boeing and Lockheed and NASA -- are the dinosaurs. The ability for us to access these resources to gain planetary redundancy -- we can now gather all the information, the genetic codes, you know, everything stored on our databases, and back them up off the planet, in case there would be one of those disastrous situations.
Ali sada tvrdim, vlada nas neće ondje odvesti. Vlada nije u stanju poduzeti rizik potreban da se otvori ta dragocjena granica. Trošak šatla je milijardu dolara po lansiranju. To je tragičan broj. To je nerealno. Ne bismo se trebali pomiriti s time. S nagradom Ansari X, prihvatili smo izazov prihvaćajući i rizik, znate. Dok idemo onamo i osvajamo novu granicu, moramo moći riskirati. Svakoga tko kaže da ne trebamo, znate, treba gurnuti u stranu, jer dok napredujemo, najveća otkrića koja ćemo ikada imati su pred nama. Poduzetnici u svemirskom biznisu su sisavci krznaši, a vojno-industrijski kompleks, očito -- Boeing, Lockheed i NASA – su dinosauri. Naša sposobnost da steknemo te resurse steknemo planetarno obilje -- sada možemo skupiti sve informacije, genetske kodove, sve što je pohranjeno u našim bazama podataka, i pohraniti kopiju izvan ovog planeta, za slučaj da dođe do neke od tih katastrofa.
The difficulty is getting there, and clearly, the cost to orbit is key. Once you're in orbit, you are two thirds of the way, energetically, to anywhere -- the moon, to Mars. And today, there's only three vehicles -- the U.S. shuttle, the Russian Soyuz and the Chinese vehicle -- that gets you there. Arguably, it's about 100 million dollars a person on the space shuttle. One of the companies I started, Space Adventures, will sell you a ticket. We've done two so far. We'll be announcing two more on the Soyuz to go up to the space station for 20 million dollars. But that's expensive and to understand what the potential is --
Teškoća je u odlasku u svemir, a trošak dolaska u orbitu je ključan. Jednom kad ste u orbiti, prevalili ste 2/3 puta za bilo kamo, energetski gledano -- do Mjeseca, do Marsa. Danas, postoje samo 3 letjelice – američki Šatl, ruski Soyuz i kineska letjelica – koje vas vode onamo. Povesti se šatlom osobu košta oko 100 milijuna dolara. Jedna od mojih kompanija, Space Adventures, prodat će vam kartu. Imali smo već dva leta. Najavit ćemo još dva na Soyuzu, let do svemirske postaje za 20 milijuna dolara. Ali to je skupo i da bismo razumjeli potencijal --
(Laughter) --
(Smijeh) --
it is expensive. But people are willing to pay that! You know, one -- we have a very unique period in time today. For the first time ever, we have enough wealth concentrated in the hands of few individuals and the technology accessible that will allow us to really drive space exploration. But how cheap could it get? I want to give you the end point. We know -- 20 million dollars today, you can go and buy a ticket, but how cheap could it get?
skupo je. Ali ljudi su spremni toliko platiti! Danas živimo u jedinstvenom vremenu. Po prvi puta imamo dovoljno bogatstva koncentriranog u rukama nekolicine pojedinaca i dostupnu tehnologiju koja će nam omogućiti da doista pokrenemo istraživanje svemira. No, koliko cijena može pasti? Želim vam dati krajnji iznos. Danas za 20 milijuna možete kupiti kartu, ali koliko jeftino može biti?
Let's go back to high school physics here. If you calculate the amount of potential energy, mgh, to take you and your spacesuit up to a couple hundred miles, and then you accelerate yourself to 17,500 miles per hour -- remember, that one half MV squared -- and you figure it out. It's about 5.7 gigajoules of energy. If you expended that over an hour, it's about 1.6 megawatts. If you go to one of Vijay's micro-power sources, and they sell it to you for seven cents a kilowatt hour -- anybody here fast in math? How much will it cost you and your spacesuit to go to orbit? 100 bucks. That's the price-improvement curve that -- we need some breakthroughs in physics along the way, I'll grant you that.
Vratimo se na srednjoškolsku fiziku. Ako izračunate količinu potencijalne enrgije, mgh, potrebne da vas i vaše svemirsko odijelo podigne dvije stotine milja, i zatim ubrzate na 17.500 milja na sat -- sjetite se, jedna polovina MV na kvadrat – i izračunajte. Treba oko 5,7 gigadžula energije. Ako to utrošite u sat vremena, to je oko 1,6 megavati. Ako uzmete jedan od Vijay-evih izvora mikro-energije, i oni vam ga prodaju za sedam centi po kilovat satu -- zna li netko ovdje brzo računati? Koliko će koštati da vi i vaše odijelo odete u orbitu? 100 dolara. To je krivulja smanjenja cijene -- Do toga još trebamo neke prodore u fizici, priznat ću vam to.
(Laughter)
(Smijeh)
But guys, if history has taught us anything, it's that if you can imagine it, you will get there eventually. I have no question that the physics, the engineering to get us down to the point where all of us can afford orbital space flight is around the corner. The difficulty is that there needs to be a real marketplace to drive the investment. Today, the Boeings and the Lockheeds don't spend a dollar of their own money in R&D. It's all government research dollars, and very few of those. And in fact, the large corporations, the governments, can't take the risk. So we need what I call an exothermic economic reaction in space. Today's commercial markets worldwide, global commercial launch market? 12 to 15 launches per year. Number of commercial companies out there? 12 to 15 companies. One per company. That's not it. There's only one marketplace, and I call them self-loading carbon payloads. They come with their own money. They're easy to make. It's people. The Ansari X PRIZE was my solution, reading about Lindbergh for creating the vehicles to get us there.
Ali, ljudi, ako nas je povijest išta naučila, to je da ako nešto možemo zamisliti, jednom ćemo stići ondje. Ne dvojim da je vrlo blizu tren kad će nas fizika i inženjering dovesti do stupnja kad si svi možemo priuštiti let u orbitu. Poteškoća je u tome da nam treba pravo tržište koje će potaknuti investicije. Danas, kompanije poput Boeinga i Lockheeda ne troše ni dolara vlastitog novca na istraživanje i razvoj. Troše samo vladine subvencije, a i tih je malo. U stvari, velike korporacije i vlade ne mogu poduzeti taj rizik. Trebamo nešto što zovem egzotermička ekonomska reakcija u svemiru. Današnje svjetsko komercijalno tržište, tržište komercijalnih lansiranja? Od 12 to 15 lansiranja godišnje. Broj komercijalnih kompanija? 12 to 15 kompanija. Jedno lansiranje po kompaniji. To nije to. Postoji samo jedno tržište, i ja ih zovem samo-ostvarujuće ugljične isplate. Dolaze sa svojim vlastitim novcem. Lako ih je napraviti. To su ljudi. Nagrada Ansari X je moje rješenje, dok sam čitao o Lindberghu, za stvaranje letjelica koje će nas povesti onamo.
We offered 10 million dollars in cash for the first reusable ship, carry three people up to 100 kilometers, come back down, and within two weeks, make the trip again. Twenty-six teams from seven countries entered the competition, spending between one to 25 million dollars each. And of course, we had beautiful SpaceShipOne, which made those two flights and won the competition. And I'd like to take you there, to that morning, for just a quick video.
Ponudili smo 10 milijuna dolara u gotovini za prvu letjelicu koja će se moći višestruko koristiti, ponijeti tri osobe na visinu od 100 kilometara, vratiti se i, u roku od dva tjedna, ponoviti put. 26 timova iz sedam zemalja se natjecalo, i svaki je potrošio od 1 do 25 milijuna dolara. Naravno, dobili smo prekrasni SpaceShipOne, koji je obavio dva leta i osvojio nagradu. Volio bih vas povesti ondje, u to jutro, s kratkim videom.
(Video) Pilot: Release our fire.
(Video) Pilot: Pustite plamen.
Richard Searfoss: Good luck.
Richard Searfoss: Sretno.
(Applause)
(Pljesak)
RS: We've got an altitude call of 368,000 feet.
RS: Objavljena je visina od 368.000 stopa.
(Applause)
(Pljesak)
RS: So in my official capacity as the chief judge of the Ansari X PRIZE competition, I declare that Mojave Aerospace Ventures has indeed earned the Ansari X PRIZE.
RS: U službenom svojstvu glavnog suca natjecanja za nagradu Ansari X, proglašavam da je Mojave Aerospace Ventures zaista zaradila nagradu Ansari X.
(Applause)
(Pljesak)
Peter Diamandis: Probably the most difficult thing that I had to do was raise the capital for this. It was literally impossible. We went -- I went to 100, 200 CEOs, CMOs. No one believed it was done. Everyone said, "Oh, what does NASA think? Well, people are going to die, how can you possibly going to put this forward?" I found a visionary family, the Ansari family, and Champ Car, and raised part of the money, but not the full 10 million.
Peter Diamandis: Vjerojatno najteža stvar koju sam morao postići je doći do kapitala za ovo. Bilo je to doslovno nemoguće. Išli smo – obišao sam 200, 300 direktora. Nitko nije vjerovao da se to može. Svi su pitali, "O, a što NASA misli? No, ljudi će umrijeti, kako ćeš uopće ovo ostvariti?" Pronašao sam obitelj vizionara, Ansarijeve, i Champ Car, i došao do dijela novca, ali ne do svih 10 milijuna.
And what I ended up doing was going out to the insurance industry and buying a hole-in-one insurance policy. See, the insurance companies went to Boeing and Lockheed, and said, "Are you going to compete?" No. "Are you going to compete?" No. "No one's going to win this thing." So, they took a bet that no one would win by January of '05, and I took a bet that someone would win.
Na koncu sam se obratio osiguravateljskoj industriji i kupio osiguranje bez njihovog rizika. Vidite, osiguravatelji su otišli u Boeing i Lockheed, i pitali, "Hoćete li i vi sudjelovati?" Ne. "Hoćete se nadmetati?" Ne. "Nitko neće dobiti tu nagradu." Pa su se osiguravatelji okladili da nitko neće uspjeti do siječnja '05, a ja sam se kladio da će netko uspjeti.
(Applause)
(Pljesak)
So -- and the best thing is they paid off and the check didn't bounce.
Najbolje je u svemu da su platili, ček nije poništen.
(Laughter)
(Smijeh)
We've had a lot of accomplishments and it's been a tremendous success. One of the things I'm most happy about is that the SpaceShipOne is going to hang in Air and Space Museum, next to the Spirit of St. Louis and the Wright Flyer. Isn't that great? (Applause) So a little bit about the future, steps to space, what's available for you. Today, you can go and experience weightless flights. By '08, suborbital flights, the price tag for that, you know, on Virgin, is going to be about 200,000. There are three or four other serious efforts that will bring the price down very rapidly, I think, to about 25,000 dollars for a suborbital flight. Orbital flights -- we can take you to the space station.
Postigli smo puno i to je bio silan uspjeh. Ono zbog čega sam silno sretan je to da će SpaceShipOne biti izložen u Muzeju letjelica, uz zrakoplov Duh St. Louisa i Wrightovu letjelicu. Nije li to sjajno? (Pljesak) Da nešto kažemo o budućnosti, koracima, koji su vam na raspolaganju. Danas možete iskusiti bestežinske letove. Do 2008. će cijena pod-orbitalnih letova u Virginu, biti negdje oko 200.000 dolara. Ima još tri ili četiri ozbiljna nastojanja koji će brzo srušiti cijenu na oko 25.000 dolara za pod-orbitalni let. Orbitalni letovi – možemo vas odvesti do svemirske postaje.
And then I truly believe, once a group is in orbit around the Earth -- I know if they don't do it, I am -- we're going to stockpile some fuel, make a beeline for the moon and grab some real estate.
A zatim, stvarno to vjerujem, jednom kad skupina bude kružila u orbiti -- ako oni to ne naprave, ja hoću -- skupit ćemo gorivo, pojuriti na Mjesec i zgrabiti nekretnine.
(Laughter)
(Smijeh)
Quick moment for the designers in the audience. We spent 11 years getting FAA approval to do zero gravity flights. Here are some fun images. Here's Burt Rutan and my good friend Greg Meronek inside a zero gravity -- people think a zero gravity room, there's a switch on there that turns it off -- but it's actually parabolic flight of an airplane. And turns out 7-Up has just done a little commercial that's airing this month. If we can get the audio up?
Jedan trenutak za dizajnere u publici. Trebalo nam je 11 godina za dozvolu od FAA za letove s nultom gravitacijom. Evo zabavnih slika. Ovo je Burt Rutan i moj dobar prijatelj Greg Meronek u nultoj gravitaciji -- ljudi misle da su u sobi s nultom gravitacijom, ovdje je prekidač s kojim se isključuje -- ali ovo je zapravo parabolični zrakoplovni let. Kompanija 7-Up has je upravo snimila reklamu koja će se pustiti ovoga mjeseca. Možemo li poglasniti?
(Video) Narrator: For a chance to win the first free ticket to space, look for specially marked packages of Diet 7-Up. When you want the taste that won't weigh you down, the only way to go is up.
(Video) Narator: Za šansu da osvojite prvu besplatnu kartu za let u svemir, potražite posebno označenu ambalažu 7-Up. Kada želite okus koji vas neće povući dolje, jedini je izlaz ići gore.
PD: That was filmed inside our airplane, and so, you can now do this. We're based down in Florida. Let me talk about the other thing I'm excited about. The future of prizes. You know, prizes are a very old idea. I had the pleasure of borrowing from the Longitude Prize and the Orteig Prize that put Lindbergh forward. And we have made a decision in the X PRIZE Foundation to actually carry that concept forward into other technology areas, and we just took on a new mission statement: "to bring about radical breakthroughs in space and other technologies for the benefit of humanity." And this is something that we're very excited about. I showed this slide to Larry Page, who just joined our board.
PD: To je snimljeno u našem zrakoplovu, a i vi sada možete proći isto. Sjedište nam je na Floridi. Dopustite da kažem nešto o drugoj stvari koja me oduševljava. Budućnost nagrada. Znate, nagrade su jako stara ideja. Zadovoljstvo mi je posuditi od Longitude nagrade i Orteig nagrade koja je pogurala Lindbergha. U X PRIZE fondaciji smo odlučili da koncept primijenimo i u drugim tehnološkim područjima, i usvojili smo novu Misiju: "S ciljem ostvarenja radikalnih pomaka u svemiru i drugim tehnologijama za dobrobit čovječanstva." To je nešto što nas oduševljava. Pokazao sam ovaj slajd Larryju Pageu, koji se upravo pridružio odboru.
And you know, when you give to a nonprofit, you might have 50 cents on the dollar. If you have a matching grant, it's typically two or three to one. If you put up a prize, you can get literally a 50 to one leverage on your dollars. And that's huge. And then he turned around and said, "Well, if you back a prize institute that runs a 10 prize, you get 500 to one." I said, "Well, that's great." So, we have actually -- are looking to turn the X PRIZE into a world-class prize institute. This is what happens when you put up a prize, when you announce it and teams start to begin doing trials. You get publicity increase, and when it's won, publicity shoots through the roof -- if it's properly managed -- and that's part of the benefits to a sponsor. Then, when the prize is actually won, after it's moving, you get societal benefits, you know, new technology, new capability. And the benefit to the sponsors is the sum of the publicity and societal benefits over the long term. That's our value proposition in a prize.
Znate, kad date neprofitnoj organizaciji, imate 50 centi na dolar. Odgovarajuća donacija je tipično u omjeru od dva ili tri naspram jedan. Ako istaknete nagradu, možete doslovno dobiti 50 naspram jedan za vaš novac. A to je ogromno. I tada se okrenuo i rekao, "No, ako podupreš nagradni institut koji nudi 10 nagrada, dobivaš 500 naspram jedan." Rekoh, "No, to je sjajno." Pa smo u stvari – razmatramo mogućnost da X PRIZE pretvorimo u nagradni institut svjetske razine. To se događa kad istaknete nagradu, objavite je i timovi počnu raditi probe. Publicitet raste, a kad se nagrada osvoji, publicitet eksplodira – ako se njime pravilno upravlja -- i to je dio koristi koju ostvaruje sponzor. Potom, nakon što je nagrada osvojena, stvar se odvija, imate društvene koristi, nove tehnologije, nove mogućnosti. A korist za sponzora je zbroj publiciteta i društvenih koristi na dugi rok. To je vrijednost koju nudimo u nagradi.
If you were going to go and try to create SpaceShipOne, or any kind of a new technology, you have to fund that from the beginning and maintain that funding with an uncertain outcome. It may or may not happen. But if you put up a prize, the beautiful thing is, you know, it's a very small maintenance fee, and you pay on success. Orteig didn't pay a dime out to the nine teams that went across -- tried to go across the Atlantic, and we didn't pay a dime until someone won the Ansari X PRIZE. So, prizes work great. You know, innovators, the entrepreneurs out there, you know that when you're going for a goal, the first thing you have to do is believe that you can do it yourself. Then, you've got to, you know, face potential public ridicule of -- that's a crazy idea, it'll never work. And then you have to convince others, so that they can, in fact, help you raise the funds, and then you've got to deal with the fact that you've got government bureaucracies and institutions that don't want you to move those things forward, and you have to deal with failures. What a prize does, what we've experienced a prize doing, is literally help to short-circuit or support all of these things, because a prize credentials the idea that this is a good idea. Well, it must be a good idea. Someone's offering 10 million dollars to go and do this thing.
Ako ćete pokušati stvoriti SpaceShipOne, ili koju drugu vrstu novih tehnologija, morate ih financirati otpočetka i nastaviti financirati usprkos nesigurnom ishodu. Možda će biti, a možda i neće. No, ako ponudite nagradu, ljepota koncepta je da su tekući troškovi mali, i plaćate samo ako se uspije. Orteig nije platio ni lipe onim 9 timova koji su prešli -- pokušali prijeći Atlantik, a mi nismo platili ni lipe dok netko nije osvojio nagradu Ansari X. Dakle, nagrade su odlične. Znate, inovatori, poduzetnici koji postoje, znate da kad pokušavate postići cilj, prvo što morate je sami vjerovati da to možete postići. Zatim se morate suočiti s mogućim javnim ruganjem -- to je luda ideja, nikad neće uspjeti. A zatim morate uvjeriti druge, kako bi vam mogli pomoći pronaći financiranje, a onda se morate nositi i s državnom birokracijom i institucijama koje ne žele da pomaknete stvari, a morate se nositi i s neuspjehom. Nagrada postiže, kako smo mi iskusili, doslovno kratki spoj ili podršku u svemu, jer nagrada potvrđuje da je ta ideja dobra ideja. Mora da je dobra ideja. Netko nudi 10 milijuna da se to proba napraviti.
And each of these areas was something that we found the Ansari X PRIZE helped short-circuit these for innovation. So, as an organization, we put together a prize discovery process of how to come up with prizes and write the rules, and we're actually looking at creating prizes in a number of different categories. We're looking at attacking energy, environment, nanotechnology -- and I'll talk about those more in a moment. And the way we're doing that is we're creating prize teams within the X PRIZE. We have a space prize team. We're going after an orbital prize.
I, kako smo otkrili, u svemu od gore navedenog nagrada Ansari X je pomogla u ostvarenju inovacija. Kao organizacija, mi istražujemo proces nagrađivanja u smislu formuliranja nagrada i pisanja pravila, i proučavamo oblikovanje nagrada u mnogim različitim kategorijama. Razmatramo napasti energetiku, okoliš, nanotehnologiju -- i govorit ću ubrzo o njima. To postižemo tako da stvorimo nagradne timove u okviru X PRIZE. Imamo tim za svemirske nagrade. Cilj nam je orbitalna nagrada.
We are looking at a number of energy prizes. Craig Venter has just joined our board and we're doing a rapid genome sequencing prize with him, we'll be announcing later this fall, about -- imagine being able to sequence anybody's DNA for under 1,000 dollars, revolutionize medicine. And clean water, education, medicine and even looking at social entrepreneurship. So my final slide here is, the most critical tool for solving humanity's grand challenges -- it isn't technology, it isn't money, it's only one thing -- it's the committed, passionate human mind.
Razmatramo više energetskih nagrada. Craig Venter se upravo pridružio našem odboru i pripremamo nagradu za brzo sekvencioniranje genoma, koju ćemo objaviti ove jeseni, -- zamislite da smo u stanju sekvencionirati bilo čiji DNK za manje od 1.000 dolara, revolucionizirati medicinu. Tu su čista voda, obrazovanje, medicina, pa čak i društveno poduzetništvo. Moj konačni slajd, najvažnije oruđe za rješavanje najvećih izazova čovječanstva – nije tehnologija, nije novac, već samo jedno -- to oruđe je predan, strastven ljudski um.
(Applause)
(Pljesak)