Water is virtually everywhere, from soil moisture and ice caps, to the cells inside our own bodies. Depending on factors like location, fat index, age, and sex, the average human is between 55-60% water. At birth, human babies are even wetter. Being 75% water, they are swimmingly similar to fish. But their water composition drops to 65% by their first birthday. So what role does water play in our bodies, and how much do we actually need to drink to stay healthy? The H20 in our bodies works to cushion and lubricate joints, regulate temperature, and to nourish the brain and spinal cord. Water isn't only in our blood. An adult's brain and heart are almost three quarters water. That's roughly equivalent to the amount of moisture in a banana. Lungs are more similar to an apple at 83%. And even seemingly dry human bones are 31% water. If we are essentially made of water, and surrounded by water, why do we still need to drink so much? Well, each day we lose two to three liters through our sweat, urine, and bowel movements, and even just from breathing. While these functions are essential to our survival, we need to compensate for the fluid loss. Maintaining a balanced water level is essential to avoid dehydration or over-hydration, both of which can have devastating effects on overall health. At first detection of low water levels, sensory receptors in the brain's hypothalamus signal the release of antidiuretic hormone. When it reached the kidneys, it creates aquaporins, special channels that enable blood to absorb and retain more water, leading to concentrated, dark urine. Increased dehydration can cause notable drops in energy, mood, skin moisture, and blood pressure, as well as signs of cognitive impairment. A dehydrated brain works harder to accomplish the same amount as a normal brain, and it even temporarily shrinks because of its lack of water. Over-hydration, or hyponatremia, is usually caused by overconsumption of water in a short amount of time. Athletes are often the victims of over-hydration because of complications in regulating water levels in extreme physical conditions. Whereas the dehydrated brain amps up the production of antidiuretic hormone, the over-hydrated brain slows, or even stops, releasing it into the blood. Sodium electrolytes in the body become diluted, causing cells to swell. In severe cases, the kidneys can't keep up with the resulting volumes of dilute urine. Water intoxication then occurs, possibly causing headache, vomiting, and, in rare instances, seizures or death. But that's a pretty extreme situation. On a normal, day-to-day basis, maintaining a well-hydrated system is easy to manage for those of us fortunate enough to have access to clean drinking water. For a long time, conventional wisdom said that we should drink eight glasses a day. That estimate has since been fine-tuned. Now, the consensus is that the amount of water we need to imbibe depends largely on our weight and environment. The recommended daily intake varies from between 2.5-3.7 liters of water for men, and about 2-2.7 liters for women, a range that is pushed up or down if we are healthy, active, old, or overheating. While water is the healthiest hydrator, other beverages, even those with caffeine like coffee or tea, replenish fluids as well. And water within food makes up about a fifth of our daily H20 intake. Fruits and vegetables like strawberries, cucumbers, and even broccoli are over 90% water, and can supplement liquid intake while providing valuable nutrients and fiber. Drinking well might also have various long-term benefits. Studies have shown that optimal hydration can lower the chance of stroke, help manage diabetes, and potentially reduce the risk of certain types of cancer. No matter what, getting the right amount of liquid makes a world of difference in how you'll feel, think, and function day to day.
Voda je praktično posvuda, od vlage u tlu i ledenih pokrivača, do stanica u našim tijelima. Ovisno o čimbenicima poput lokacije, indeksa tjelesne mase, dobi i spola, prosječno ljudsko biće čini oko 55 % i 60 % voda. Pri rođenju, ljudske bebe sadrže još više vode. Kako su 75 % voda, dobrano su slične ribama. Ali njihov sastav vode padne na 65 % do njihovog prvog rođendana. Dakle, kakvu ulogu voda ima u našim tijelima i koliko uistinu moramo piti da bismo ostali zdravi? H2O u našim tijelima djeluje tako da apsorbira udarce i podmazuje zglobove, regulira temperaturu te hrani mozak i leđnu moždinu. Voda se ne nalazi samo u našoj krvi. Mozak i srce odrasle osobe su gotovo tri četvrtine voda. To je otprilike jednako količini vlage u banani. Pluća su više slična jabuci s 83 %. I naizgled suhe ljudske kosti su 31 % voda. Ako smo u osnovi napravljeni od vode i okruženi vodom, zašto je još uvijek moramo toliko piti? Pa, svaki dan izgubimo dvije do tri litre kroz naš znoj, urin i rad crijeva, čak i kod samog disanja. Dok su ove funkcije bitne za naš opstanak, moramo nadoknaditi gubitak tekućine. Održavati uravnotežen nivo vode je bitan da bi se izbjegla dehidracija ili pretjerana hidracija, i jedno i drugo može imati pogubne učinke na cjelokupno zdravlje. Pri prvom otkrivanju niske razine vode, senzorni receptori u hipotalamusu mozga signaliziraju otpuštanje antidiuretskog hormona. Kada dosegne bubrege, stvara akvaporine, posebne kanale koji omogućuju krvi da apsorbira i zadržava više vode, što dovodi do koncentriranog, tamnog urina. Povećana dehidracija može uzrokovati značajne padove u energiji, raspoloženju, vlažnosti kože i krvnom tlaku, kao i znakove kognitivnog oštećenja. Dehidrirani mozak radi teže da dosegne isti iznos kao normalan mozak i čak se privremeno skupi zbog nedostatka vode. Prekomjerna hidracija ili hiponatremija, obično je uzrokovana prekomjernom konzumacijom vode u kratkom vremenu. Sportaši su često žrtve prekomjerne hidracije radi komplikacija u reguliranju razina vode u ekstremnim fizičkim uvjetima. Dok dehidrirani mozak pojačava proizvodnju antidiuretskog hormona, prekomjerno hidriran mozak usporava ili čak zaustavlja, otpuštajući ga u krv. Elektroliti natrija u tijelu se prorijede, uzrokujući bubrenje stanica. U teškim slučajevima, bubrezi se ne mogu nositi s nastalom količinom razrijeđenog urina. Tada nastupi intoksikacija vodom, moguće uzrokujući glavobolju, povraćanje i u rijetkim slučajevima, napadaje ili smrt. Ali to je prilično ekstremna situacija. U normalnoj svakodnevnici, održavanje dobro hidriranog sustava lako je održavati za one koji su dovoljno sretni da imaju pristup čistoj pitkoj vodi. Dugo vremena, uvriježeno mišljenje je bilo da trebamo piti 8 čaša vode dnevno. Ta procjena je od tada precizirana. Sada, konsenzus je da količina vode koju trebamo upiti u velikoj mjeri ovisi o našoj težini i okolini. Preporučen dnevni unos varira između 2,5-3,7 litara vode za muškarce i oko 2-2,7 litara za žene, raspon koji se podiže ili spušta ako smo zdravi, aktivni, stari ili se pregrijavamo. Dok je voda najzdraviji hidrator, druga pića, čak i ona s kofeinom, kao što su kava ili čaj, također nadoknađuju tekućinu. I voda iz hrane čini oko petinu našeg dnevnog unosa H2O. Voće i povrće kao što su jagode, krastavci, čak i brokula, sadrže preko 90 % vode i mogu nadopuniti unos tekućine dok pružaju vrijedne nutrijente i vlakna. Dobar unos tekućine može imati razne dugoročne koristi. Studije su pokazale da optimalna hidracija može smanjiti vjerojatnost moždanog udara, pomoći u reguliranju dijabetesa i potencijalno smanjiti rizik od nekih vrsta karcinoma. Bez obzira na sve, dobivanje prave količine tekućine čini ogromnu razliku u tome kako ćete se osjećati, kako ćete misliti i funkcionirati iz dana u dan.